MRP, MPS i APS: šta je šta i kada vam koji treba
Tri skraćenice koje se u ponudama softvera koriste kao sinonimi, a rešavaju tri različita problema. Objašnjavamo redosled, ulaze i izlaze svakog sloja i kako da prepoznate koji vam zapravo nedostaje.
MRP obračun se završava predlogom, a ne porudžbenicom. Objašnjavamo četiri provere između njih — uzrok, količinu, termin i odobrenje — i šta porudžbenica posle toga nasleđuje iz ugovora, prijema i fakture.
MRP obračun se ne završava porudžbenicom, nego predlogom. Između ta dva dokumenta stoje četiri pitanja na koja planer nabavke mora da ima odgovor: zašto se materijal naručuje, koliko ga zaista treba poručiti, do kog dana porudžbenica mora da izađe i ko je odobrava. Tek kada su ta četiri odgovora jasna, predlog postaje porudžbenica — koja zatim nasleđuje cene iz ugovora, prati se kroz delimične isporuke i zatvara prijemom i usklađivanjem sa fakturom. Ovaj tekst prolazi kroz taj deo puta, koji se u pričama o MRP-u obično preskoči.
MRP računa nad podacima koje ima: planom, sastavnicom, stanjem zaliha, otvorenim porudžbenicama i nabavnim rokovima. Ne zna da je dobavljač najavio kolektivni odmor, da je komercijala usmeno najavila veliku narudžbinu koja još nije u planu, niti da se jedna sirovina upravo menja zamenskom. Zato je podela posla razumna: sistem izračuna, planer proveri i odobri.
U NG Operations je taj korak eksplicitan. Planiranje nabavke grupiše potrebe po dobavljaču i terminu u predloge porudžbenica; planer ih pregleda, po potrebi koriguje i odobrava, a odobreni predlozi se prosleđuju u rešenje za nabavku kao porudžbenice. Predlog postaje porudžbenica tek posle odobrenja.
Predložena količina sama po sebi ne govori ništa. Planer koji treba da je odobri mora da vidi odakle potreba dolazi: iz kog naloga prodaje ili proizvodnje i za koji termin. To je pegging — veza svake potrebe sa uzrokom koji ju je izazvao.
Pegging nije ukras izveštaja. Odgovara na tri sasvim praktična pitanja:
U NG Operations je svaka predložena količina vezana za nalog prodaje ili proizvodnje koji ju je izazvao, pa je taj odgovor deo samog predloga.
Bruto potreba nastaje razvijanjem plana kroz sastavnicu do svake sirovine, repromaterijala i ambalaže. Od nje se oduzimaju raspoložive zalihe, otvorene porudžbenice i rezervacije, pa ostaje neto potreba — ono što stvarno nedostaje. Na nju utiče i sigurnosna zaliha: za svaki materijal drži se definisana rezerva, a kada stanje padne na tačku naručivanja, potreba se okida. Kako se ta rezerva postavlja bez gomilanja robe, objasnili smo u tekstu kako smanjiti zalihe a ne zaustaviti proizvodnju.
Ali neto potreba gotovo nikad nije količina koja se poručuje. Dobavljač ima minimalnu količinu porudžbine, prodaje u pakovanjima i isporučuje na paletama, pa se neto potreba zaokružuje naviše. Tu nastaje razlika koju planer mora da razume, jer se svaki kilogram iznad potrebe pretvara u zalihu.
| Korak | Šta se dešava | Ilustrativan primer |
|---|---|---|
| Neto potreba | Bruto potreba umanjena za zalihe, otvorene porudžbenice i rezervacije | 430 kg |
| Minimalna količina | Ako je potreba ispod minimuma dobavljača, poručuje se minimum | minimum je 200 kg — uslov je već ispunjen |
| Pakovanje | Zaokruživanje naviše na ceo broj pakovanja | džakovi od 25 kg → 450 kg |
| Paleta | Zaokruživanje na transportnu jedinicu dobavljača | ako se isporučuje samo puna paleta od 40 džakova → 1.000 kg |
Ista potreba, a predlog može biti 450 ili 1.000 kilograma — u zavisnosti od toga kako dobavljač isporučuje. Brojevi u tabeli su izmišljeni radi ilustracije; poenta nije u njima, nego u tome da se odluka o višku donosi pri dogovoru sa dobavljačem, a ne pri svakoj porudžbini.
Pravilo za planera: kada je zaokružena količina stalno mnogo veća od neto potrebe, rešenje nije ručna korekcija svakog predloga, nego razgovor sa dobavljačem o manjem pakovanju ili nižem minimumu.
Količina bez termina je pola odgovora. Vremensko pomeranje radi unazad: od datuma kada je materijal potreban u proizvodnji oduzima se nabavni rok i dobija se najkasniji dan kada porudžbenica mora da izađe. U NG Operations se nabavni rok drži po artiklu i dobavljaču, a kalendar nabavke pokazuje kada svaka porudžbenica mora da krene da bi materijal stigao na vreme.
Ako taj dan već prolazi, ili rok isporuke ne pokriva potrebu, sistem upozorava. To upozorenje je najvažniji signal u celom toku: znači da je ili plan stigao prekasno, ili je nabavni rok u šifarniku optimističniji od stvarnosti. U oba slučaja planer danas ima izbor koji sutra više neće imati — drugi dobavljač, delimična isporuka ili pomeranje naloga u dogovoru sa proizvodnjom.
Nabavni rok se ne održava sam. Rešenje za nabavku ocenjuje dobavljače i po poštovanju ugovorenih rokova. Ako ocena pokazuje da dobavljač redovno kasni, to je razlog da se rok u šifarniku preispita — inače MRP svaki put računa sa rokom koji važi samo na papiru.
Predlozi stižu grupisani po dobavljaču i terminu, što odgovara načinu na koji se stvarno naručuje: jedna porudžbenica dobavljaču, sa više stavki, za jedan termin isporuke. Planer pregleda grupu, koriguje gde treba i odobrava.
Pregled ne mora da traje dugo ako planer zna šta gleda:
U rešenju za nabavku odvojene su role za referenta, šefa nabavke i kontrolu, a odobravanje ide po nivoima. Ko je, kada i šta promenio na porudžbenici ostaje u istoriji izmena.
Najskuplje porudžbine su one izazvane promenom plana za koju se kasnije pokaže da je bila privremena. Simulacija scenarija pušta MRP obračun nad izmenjenim planom prodaje, bez ijedne stvarne porudžbenice: vidi se kako bi nabavka izgledala pri većem ili manjem planu, pre nego što bilo šta bude poručeno.
Simulacija je najkorisnija pre prihvatanja velike narudžbine ili pre odobrenja nove verzije plana. Tada se razgovor sa komercijalom vodi nad brojevima, a ne nad utiskom.
Odobreni predlog se ne prepisuje ručno u porudžbenicu. Cene i uslovi povlače se iz aktivnog ugovora sa dobavljačem, uz važenje, količinske rabate i uslove plaćanja; ako ugovora nema, cena se unosi ručno i beleži za buduće pregovore.
Od tog trenutka porudžbenica ima svoj život:
Kada nabavka ne radi kako treba, uzrok je retko sam MRP obračun. Češće je u pitanju jedan od ovih prekida:
Svaki od ovih prekida rešava se istim principom: predlog, porudžbenica, prijem i faktura moraju da budu karike istog lanca, a ne četiri dokumenta u četiri sistema.
Planiranje nabavke u NG Operations radi i samostalno — nad uvezenim planom prodaje, sastavnicama i šifarnicima, uz sopstveni šifarnik materijala, dobavljača, nabavnih rokova i sigurnosnih zaliha. I rešenje za nabavku je zaokružen sistem za sebe. Kada rade zajedno, potrebe stižu u nabavku izračunate, a ne prepisane.
Ako vas zanima šire mesto MRP-a u planiranju, pročitajte MRP, MPS i APS: šta je šta i kada vam koji treba. Ako želite da vidite kako bi tok od predloga do porudžbenice izgledao nad vašim planom i sastavnicama, javite nam se.
Pokažite nam kako danas planirate prodaju, nabavku i proizvodnju. Na demou prolazimo kroz vaš tok, na vašim podacima, i dajemo realan predlog uvođenja po fazama.
Zato što MRP računa samo nad podacima koje ima — planom, sastavnicom, zalihama, otvorenim porudžbenicama i nabavnim rokovima. Planer zna ono što u podacima još ne piše, pa predlog pregleda, po potrebi koriguje i odobrava. U NG Operations predlog postaje porudžbenica tek kada se odobren prosledi u rešenje za nabavku.
Pegging je veza svake potrebe za materijalom sa nalogom prodaje ili proizvodnje koji ju je izazvao. Po njoj planer vidi zašto se nešto naručuje, a kada se nalog pomeri ili otkaže, zna koje potrebe iz njega proističu.
Zato što se neto potreba zaokružuje na minimalnu količinu porudžbine, pakovanje i paletu dobavljača. Razlika iznad potrebe ostaje na zalihi, pa pravila zaokruživanja vredi povremeno preispitati sa dobavljačem.
Cene i uslovi povlače se iz aktivnog ugovora, porudžbenica ostaje otvorena do poslednje delimične isporuke, prijem se evidentira u magacinu i zatvara stavke, a poručeno, primljeno i fakturisano se porede pre odobrenja za plaćanje.
Tri skraćenice koje se u ponudama softvera koriste kao sinonimi, a rešavaju tri različita problema. Objašnjavamo redosled, ulaze i izlaze svakog sloja i kako da prepoznate koji vam zapravo nedostaje.
Linearno sečenje zaliha preko celog asortimana je najbrži način da ostanete bez pravog materijala, a da vam pogrešan i dalje leži u magacinu. Objašnjavamo segmentaciju, sigurnosnu zalihu i poluge koje smanjuju kapital bez rizika od zastoja.
Broj u ERP-u i roba na polici retko su isti, a razlika se plaća zastojima i hitnim nabavkama. Objašnjavamo odakle jaz nastaje, zašto je raspoloživa količina jedini broj koji nešto znači i šta integracija u realnom vremenu zaista podrazumeva.